Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
  • ???
  • U stečaju je pravni položaj svih vjerovnika jednak.

Pravni fakultet
Domovinskog rata 8
21000Split
Hrvatska
+385 (21)
Centrala.: 39 35 00
Tajništvo Fax: 39 35 97
Dekanat: 39 35 02
Referada: 39 35 95
studentskareferada@pravst.hr
Knjižnica tel./fax: 39 35 75
OIB: 03541568700
IBAN: HR4324070001100578448










Kolegiji ««

SOCIOLOGIJA

Oznaka: PR1SOC
Vrsta: obvezni
Razina: temeljna razina
Semestar / trimestar: I semestar Integrirani studij
ECTS: 8
8 ECTS (Predavanja + vježbe/ seminari)
Kompetencije koje se stječu:

Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje osnovnih pojmova i znanja o modernim društvima, društvenim grupama, ponašanju ljudi u društvu, društvenim promjenama i problemima, a osobito onih znanja koja su važna za razumijevanje složenog odnosa društva i prava poput moći, vlasti, nejednakosti, stratifikacije, siromaštva, socijalne isključenosti, rasizma, diskriminacije, predrasuda, zločina, devijantnosti itd. Kolegij bi trebao ispuniti propedeutičku funkciju, a studentima prava omogućiti bolje razumijevanje uloge prava i pravnog sustava u modernim društvima.

Preduvjeti za upis:

Upisana prva godina integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava.

Sadržaj:


1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, obveznom i dodatnom literaturom, kolokvijima itd. Određenje osnovnih pojmova (sociologija i posebne sociologije, sociologija prava, kultura, društvo, društvena struktura itd.).
2. Znanstveni pogledi na ljudsko ponašanje (pozitivizam, perspektive društvene akcije, fenomenologija); razvoj ljudskih društava i uvod u sociološke teorije (makroperspektive i mikroperspektive) itd.
3. Klasične sociološke teorije: funkcionalizam (određenje osnovnih pojmova i pregled glavnih teoretičara: E. Durkheima, T. Parsonsa, R. K. Mertona) i konfliktne perspektive (sociološka misao K. Marxa; feminizam) itd.
4. Klasične sociološke teorije: perspektive društvene akcije i interpretacije (određenje osnovnih pojmova i pregled sociološke misli M. Webera) i simbolički interakcionizam (G. H. Mead i H. Blumer) itd.
5. Suvremene sociološke teorije: modernost, postmodernost, postmodernistički teoretičari (J. F. Lyotard, J. Baudrillard itd.), teoretičari postmodernosti (D. Harvey) i kasne modernosti (A. Giddens) itd.
6. Društvena stratifikacija – pregled klasičnih i suvremenih teorija stratifikacije (funkcionalistička perspektiva, marksistička perspektiva, weberovska perspektiva, perspektiva nove desnice itd.) i njihova kritika.
7. Društvena stratifikacija – analiza klasa unutar klasne strukture kapitalističkih društava (gornje klase, gornje srednje klase, niže srednje klase, radničke klase, najnižeg sloja), te studija o društvenoj mobilnosti.
8. Rasa, etnicitet i nacionalnost: određenje i analiza osnovnih pojmova rase, etniciteta, rasizma, rasijalizma, institucionalnog rasizma, nacije, tipova nacionalizma, građanskog i etničkog nacionalizma itd.
9. Rasa, etnicitet i nacionalnost: pregled, analiza i kritika nekih bioloških, psiholoških i socioloških teorija rasizma, primordijalnih i mobilizacijskih objašnjenja etniciteta i socioloških teorija nacionalizma itd.
10. Siromaštvo i socijalno isključenje: definiranje apsolutnog i relativnog siromaštva, mjerenje siromaštva, novo siromaštvo, nove nejednakosti, socijalna isključenost itd.
11. Siromaštvo i socijalno isključenje: prikaz i analiza nekih socioloških teorija o uzrocima i rješenjima siromaštva (individualističke teorije, kulturne teorije, konflikne teorije itd.).
12. Zločin i devijantnost: prikaz i analiza nekih bioloških, psiholoških i socioloških teorija o uzrocima devijantnosti, strukturalne i subkulturne teorije devijantnosti itd.
13. Zločin i devijantnost iz funkcionalističke, konfliktne, interakcionističke i fenomenološke perspektive; utjecaj marketizacije, globalizacije, materijalizma i nejednakosti na zločin itd.
14. Metodologija: „znanstvena“ ili kvantitativna i interpretativna ili kvalitativna metodologija; prikaz i analiza nekih socioloških studija i teorija samoubojstva itd.
15. Primarni i sekundarni izvori podataka; istraživačke metode – ankete, upitnici, intervjui, promatranja, analiza sadržaja, studije slučajeva, službene statistike itd.



Preporučena literatura :
Haralambos, M.; Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing.
1. poglavlje: Sociološke perspektive (str. 2. – 21.)
2. poglavlje: Društvena stratifikacija (str. 23. – 38., i 49. – 105.; 111 - 123.)
4. poglavlje: Rasa, etnicitet i nacionalnost (str. 198. – 206., 222. – 249.; 254. – 268.; 282. - 289.)
5. poglavlje: Siromaštvo i socijalno isključenje (str. 291.- 305., i 316. - 340.)
6. poglavlje: Zločin i devijantnost (str. 347. – 363.; 372. – 391.; 401. – 408.)
14. poglavlje: Metodologija (str. 965. – 982.; 991. – 1013.; 1016. - 1022.)
15. Sociološka teorija (str. 1031. –1048.; 1050. – 1060.; 1068. – 1079.)



Dopunska literatura:
1. Haralambos, M.; Holborn, M. (2013). Sociology: Themes and Perspectives, 8th Edition, Published by Collins.
2. Kregar, J. i sur. (2014). Uvod u sociologiju, Zagreb: Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu.
3. Abercrombie, N.; Hill, S.; Turner, S. B. (2008). Rječnik sociologije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
4. Giddens, A. (2007). Sociologija, Zagreb: NZ Globus.
5. Vrban, D. (2006). Sociologija prava: uvod i izvorišne osnove, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
6. Kalanj, R. (2005). Suvremenost klasične sociologije, Zagreb: Politička kultura.
7. Castells, M. (2002). Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing.
8. Šućur, Z. (2001). Siromaštvo. Teorije, koncepti i pokazatelji, Zagreb: Pravni fakultet.
9. Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, HSD.
10. Weber, M. (ur. Katunarić, V.) (1999). Vlast i politika, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, HSD.
11. Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija, Zagreb: NZ Globus.
12. Parsons, T. (1991). Društva, Zagreb: Naprijed.
13. Kuvačić, I. (1990). Funkcionalizam u sociologiji, Zagreb: Naprijed.



Oblici provođenja nastave: predavanja / vježbe / seminarske radnje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima: HRV
Način provjere znanja i polaganja ispita: pismeni ispit / usmeni ispit / Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula: Kolokviji tijekom zimskog semestra; pisani seminarski radovi; usmena izlaganja ili izlaganja putem pp prezentacije; evaluacija kvalitete nastave i nastavnika putem studentskih anketa.
Pridruži nam se na Faceu Prati pravsthr na Twitteru Prati pravsthr preko RSSa
Webmail
Studiranje u Splitu - Rezultati studentskih anketa
Pravna klinika
SEELS
NISPA
IASIA
Korisnička zona
Login