Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
  • ???
  • odluka kojom se ukida odluka napadana pravnim lijekom

Pravni fakultet
Domovinskog rata 8
21000Split
Hrvatska
+385 (21)
Centrala.: 39 35 00
Tajništvo Fax: 39 35 97
Dekanat: 39 35 02
Referada: 39 35 95
studentskareferada@pravst.hr
Knjižnica tel./fax: 39 35 75
OIB: 03541568700
IBAN: HR4324070001100578448










Kolegiji ««

UPRAVNA ZNANOST

Oznaka: PR3UPZ
Vrsta: obvezni
Razina: temeljna razina
Semestar / trimestar: VI semestar Integrirani studij
ECTS: 8

(ECTS 8 - VI Semestar)


Predavanja 5 + seminari 2


>Pravni kolegij od važnosti za cjelovito razumjevanje javne uprave.

Kompetencije koje se stječu:

Ovaj kolegij ima svrhu upoznati studente sa složenim pojmom javne uprave. On objašnjava položaj javne uprave u društvu i u političko-upravnom sustavu. Kao temeljni pojam obrađuje upravnu organizaciju i elemente javnoga menadžmenta koji sve više postaje konstitutivni položaj upravnog djelovanja.
Studenti dobivaju i informaciju o upravljanju ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Potrebno je povući i jasnu distinkciju između poslova državne uprave i javnih službi – službi od općeg interesa.
Kolegij se bavi i propitivanjem pojmova lokalna i regionalna samouprava.
U eri globalizacije i europeizacije sve više se govori o nastanku europskog upravnog prostora, te o reformama i modernizaciji javne uprave.

Preduvjeti za upis:

Uvjeti koji su propisani statutom fakulteta.

Sadržaj:


I. dio:  UPRAVLJANJE I UPRAVNA ORGANIZACIJA
1. Uvodna pitanja
Značenje uprave u suvremenom društvu. Definicija uprave. Uprava kao upravna organizacija i kao djelatnost upravljanja. Značajke upravne organizacije: društveni poslovi, trajna podjela dužnosti i ovlasti, profesionalizam. Značajke upravljanja: transmisioni karakter, dinamičnost, kontinuitet, dvojakost pravila.
Predmet i građa nauke o upravi. Metoda nauke o upravi. Izvori materijala za nauku o upravi.
Razvoj proučavanja uprave. Počeci nauke o upravi. Upravnopravni smjer. Upravno-tehnički smjer. Daljnja diferencijacija u proučavanju uprave. Nove tendencije u proučavanju uprave. Proučavanje uprave u Hrvatskoj.
Sustav proučavanja uprave. Mjesto nauke o upravi u sustavu proučavanja uprave. Odnos nauke o upravi prema ostalim disciplinama koje se bave upravom. Program nauke o upravi.
2. Uloga uprave u društvu
Društveni položaj upravnih organizacija.
Razvoj upravnih organizacija. Tendencije i popratne okolnosti. Tendencija porasta upravnih organizacija (apsolutni i relativni porast, uzroci porasta, porast unutarnjih upravnih funkcija). Tendencija diferencijacije (horizontalna i vertikalna). Tendencija profesionalizacije (ustaljivanje poslova i položaja u upravi, prijelaz od laika na stručnjake, razvoj nagrađivanja službenika). Tendencija prema smanjenju primjene prinude u upravi (prinuda i njezina uloga u upravi, početno prevladavanje prinude, razlozi opadanja primjene prinude).
Uloga uprave u političkom sustavu. Pojam vlasti i autoriteta, političke vlasti i političkog autoriteta. Koncentracija i dekoncentracija u političkom sustavu. Politički odlučujuća skupina i uprava kao izvršavajuća organizacija. Problemi razgraničenja, refleksni utjecaj uprave. Birokratska vlast - pojam, značajke, način nastanka i vršenja, posljedice. Sredstva političke kontrole uprave: organizacijska (decentralizacija, odvajanje funkcija, kolektivnost) i funkcionalna (odlučivanje, predstavništvo i sudjelovanje građana, ograničenje uprave pravilima).
3. Uprava kao ljudska djelatnost
Ponašanje ljudi u upravi. Društvena i organizacijska uloga. Predviđanje na temelju uloge.
Organizacijska struktura uprave. Pojam organizacije i organizacijske strukture. Funkcija i hijerarhija. Centralizacija i decentralizacija. Pojedinačno i kolektivno djelovanje. Vanjske i unutarnje organizacijske jedinice. Formalna i neformalna organizacijska struktura.
Proces organiziranja - praktični problemi. Organizacijski plan. Elementi organizacije. Baze organizacijske podjele. Idealni ciljevi organiziranja. Raspon kontakta i raspon vertikalne veze. Tipovi organizacije. Organizacijske promjene - reorganizacija. Jedinice za organizaciju i metode (OMT).
Ljudi u upravi. Pojam upravnog službenika. Politički dužnosnici i privremeni suradnici. Razvoj shvaćanja o ulozi javnih službenika. Službenički sustavi - definicija i svrha. Klasifikacijski sustav. Platni sustav. Sustav napredovanja. Kadrovska politika. Sadržaj kadrovske politike. Popunjavanje upravne organizacije službenicima. Formiranje ljudi za upravnu službu. Uvjeti rada. Službenička etika - odnos službenika prema građanima, društvu kao cjelini, upravnoj organizaciji i radu. Organizacija personalne službe.
Materijalna sredstva uprave - pojam, ekonomski oblik, režim raspolaganja, uloga u narodnom gospodarstvu. Problem ekonomičnosti upravnih programa i akcija. Tehnička sredstva u upravi, mehanizacija i automatizacija rada u upravi.
Planiranje u upravi - pojam i vrste planiranja. Planiranje programa. Suvremene metode odlučivanja (linearno programiranje, odlučivanje u rizičnim situacijama i uvjetima neizvjesnosti, teorija igara). Organizacija upravnog planiranja. Planiranje toka rada. Mrežni grafikoni, PERT.
Vođenje u upravi. Funkcija vodstva - pojam, vrste, razvoj, pravni aspekti. Poslovi vodstva. Osobna svojstva rukovodilaca. Stilovi vodstva. Popunjavanje upravnih organizacija vodećim osobljem.
Komunikacije u upravi. Pojam komunikacija i komunikacijskog sustava. Dijelovi komunikacijskog sustava. Ciljevi i pokazatelji komunikacijskog sustava. Sastanci, pojam, vrste, psihološki problemi, tehnika pripreme i vođenja sastanaka.
Postupci u upravi - pojam, vrste. Sustav kontrole, kontrolni proces, plan kontrole, pokazatelji kvalitete. Kontrolne organizacije.
Teorijski modeli uprave: sociološki, upravni i psihološki pristup. Tendencija prema integraciji različitih pristupa. Klasifikacija suvremenih teorija. Primjeri suvremenih teorija o upravi: Litchfield, Simon, Cyert i March, Crozier, Mehl, Luhmann.
II. dio EUGEN PUSIĆ: HRVATSKA SREDIŠNJA DRŽAVNA UPRAVA I USPOREDNI UPRAVNI SUSTAV
Sustavi
1. Sustav
Izraz sustav i pojam sustava
Značajke sustava - Opća povezanost
Kontingentnost
Dinamika suprotnosti
Mijenjanje sustava
2. Sustavi ljudske suradnje
Pojam, elementi, supstrat
Okolina sustava ljudske suradnje - Čovjek u sustavu ljudske suradnje
Interakcija
Institucionalna okolina
Društvena okolina
Prirodna okolina
Međusobni utjecaj sustava ljudske suradnje i okoline
Mijenjanje sustava ljudske suradnje
Mijenjanje ciljeva
Mijenjanje odnosa
Mijenjanje metoda rada
Mijenjanje odnosa sustava i okoline
3. Upravni sustavi
Pojam i vrste
Razvojne faze
Asocijativna faza u upravljanju društvenim poslovima
Teritorijalizacija upravljanja društvenim poslovima
Funkcionalizacija upravljanja društvenim poslovima
Karakteristični problemi
Ciljevi upravnih sustava - tehnički i interesni aspekt
Suprotnost između jedinstva (integracije) i diferencijacije
Suprotnost između interesne dominacije i interesne autonomije
Dinamika upravnih sustava
3. Teritorijalni upravni sustav
II. ODNOS UPRAVE I VLASTI
Formalni i stvarni odnosi uprave i vlasti
Oprečne težnje u odnosu uprave i vlasti
Tendencija prema dekoncentraciji i rekoncentraciji
1. Odnos uprave i vlasti - strukturna rješenja
Prijelazni lanac
III. Uprava u Hrvatskoj i veliki upravni sustavi
1. Razvitak uprave u Hrvatskoj
Počeci suvremene uprave u svijetu
Hrvatski politički okvir
Apsolutistička modernizacija feudalne uprave
Reforme Marije Terezije
Reforme Franje Josipa I.
Državna uprava građanske Hrvatske
Politički okvir
Kronika događaja
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatski sabor
Gospodarsko-društveni okvir
Vrhovna uprava Austro-Ugarske
Ugarsko-hrvatska zajednička uprava
Autonomna hrvatska uprava: poslovi i organizacija
Državna uprava u Kraljevini SHS
Vidovdanski ustav
Kraljeva diktatura
Banovina Hrvatska
Hrvatska uprava u vrijeme Drugoga svjetskog rata
Hrvatska uprava u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji
(1946.-1963.) i u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji
(1963.-1991.)
2. Sustav državne uprave
Unutarnja pitanja upravnog sustava
Razvedenost i povezanost
Politička ovisnost i operativna neovisnost uprave
Ciljevi uprave i interesi ljudi u upravi
Problemi odnosa uprave s okolinom
Oskudica i ekonomičnost u upravi
Neizvjesnost i informacije u upravi
Interesi i pravednost u upravi
Specifični problemi hrvatske uprave



Preporučena literatura :

Obvezna literatura za ispit:

1. Udžbenik „Upravna znanost“ Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, I. Koprić et. al., Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar za javnu upravu i javne financije, Suvremena javna uprava, Zagreb, 2014.

2. Zakonski tekstovi:

1. Zakon o sustavu državne uprave, NN. 25/19 – pročišćeni tekst

2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, NN. 116/18

3. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN. 123/17

4. Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima, NN. 04/18 – pročišćeni tekst

5. Zakon o državnim službenicima, NN. 61/17 – pročišćeni tekst

6. Etički kodeks, NN. 40/2011

Ova literatura vrijedit će od lipanjskog ispitnog roka


Dopunska literatura:

1. Eugen Pusić: Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

2. Eugen Pusić: Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

3. Onesin Cvitan: Upravljanje gradom u razvoju, Književni krug Split, 1988., Split.

4. Duško Lozina-Mirko Klarić: Nova javna uprava, PFS, 2004.

5. Duško Lozina: Lokalna samouprava – hrvatsko i poredbeno iskustvo, PFS, 2004.


Oblici provođenja nastave: predavanja / vježbe / projektni zadaci / seminarske radnje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima: HRV|ENG
Način provjere znanja i polaganja ispita: pismeni ispit / usmeni ispit / tijekom nastave / projektni zadaci / referati / seminarske radnje / Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula:
Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Pridruži nam se na Faceu Prati pravsthr preko RSSa
Korisnička zona
Login