Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
  • ???
  • pozvani, prizvani svjedok

Pravni fakultet
Domovinskog rata 8
21000Split
Hrvatska
+385 (21)
Centrala.: 39 35 00
Tajništvo Fax: 39 35 97
Dekanat: 39 35 02
Referada: 39 35 95
studentskareferada@pravst.hr
Knjižnica tel./fax: 39 35 75
OIB: 03541568700
IBAN: HR4324070001100578448










Kolegiji ««

USTAVNOPRAVNI I POLITIČKI ASPEKTI SPORTA

Oznaka: UIPAŠ107
Vrsta: izborni
Razina: specijalistička razina
Semestar / trimestar: I semestar Športsko pravo
ECTS: 4
4 ECTS boda (15 sati izravnog kontakta nastavnika i studenta + 5 sati samostalnog rada studenta).
Kompetencije koje se stječu:

Kolegij je strukturiran s ciljem zadovoljenja rastuće potrebe za teorijskim i praktičnim znanjima o ustavnopravnoj problematici sporta i njegovim aspektima u javnopravnoj sferi kako na nacionalnoj tako i na drugim, supranacionalnim višim razinama. Namjera je osposobiti studente za recepciju relevantnih međunarodnih, regionalnih i nacionalnih normi o povezanosti ustavnopravne materije s sportskim aktivnostima čovjeka te im olakšati njihovo efikasno razumjevanje i primjenu. Sadržaj kolegija je oblikovan tako da:
- promovira vrijednosti prava čovjeka, vladavinu prava i demokracije
- omogući širinu i dubinu ekspertize studenata na planu teorije i prakse sporta kao slobode izražavanja čovjeka

Preduvjeti za upis:

Preduvjeti za upis propisani su Statutom i Pravilnikom o studiju i režimu studiranja Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Sadržaj:


I. FILOZOFIJA SPORTA

Sport se je kao institucija dugo sentimentalizirao kroz nostalgiju za izgubljenim helenskim idealom perfekcije mladosti, ili se je sagledavao kroz vizuru viktorijanskog kulta gdje su kvalitete plemenitosti sportske vještine i izgradnje karaktera bile snažni romantizirani medijum života suvremenih građanskih društava. S druge strane mnogo je suvremenih društvenih analitičara koji u sportu ne vide ništa drugo nego arenu za mazohističko samo-ispunjenje.

II. ANTROPOLOGIJA SPORTA

Neovisno od filozofske perspektive stoji činjenica evolucije i izrastanja sporta kao institucije modernog društva koja je sastavni objekt procesa odlučivanja unutar suvremene države.

U okvirima suvremene društvene misli sport se je definirao kao ključno područje u razvitku civilizirajućeg procesa (europskih) društava. Taj je civilizirajući proces obilježen kontinuiranom državnom kontrolom legitimnog korišćenja silom, razvojem socijalnih organizacija za redukciju otvorenog konflikta između socijalnih grupa, i elaboracijom pravila socijalnog ponašanja koji se orijentira prema obnašanju individualne samo-kontrole. Tijekom vremena sport je postrao tipična aktivnost dokolice koja je u povijesnom smislu ispunjavala određene i tražene funkcije za konsolidaciju civilizirajućeg procesa. U sportskoj areni individualno samo-ispunjenje povezan je s igrama koje imaju pobjednike i gubitnike, egzaltiranim nacionalizmom u doba medjunarodne kompeticije, pasivnošću ideološke dominacije, a u nekim slučajevima i s abnormalnim zahtjevima za uzbuđenjem i nasiljem.

III. POLITIKA SPORTA

U kritičkoj socijalnoj teoriji praksa sporta sagledavala se je kao efikasni državni, građanski mehanizam indoktrinacije mladih za vrijednosti seksizma, nacionalizma, fanatizma, iracionalng nasilja, kulta izvedbe i natjecanja, kulta idola, te nekritičkog prihvaćanja središnjih vrednota kapitalizma.

Institucije sporta su institucije društva, pa je od značaja da ideologije (poput fašizma) koje pokušavaju premostiti jaz između društva i države time što zahtjevaju korespondenciju između prava i društva, osvajaju i politziraju institucije sporta. To se odvija zbog toga što sport posredstvom igrača, tima i vođe ekipe omogućuje privrženost i simbolizira lokalne, teritorijalne i nacionalne vrednote.

IV. KONSTITUCIONALIZACIJA I DEMOKRATIZACIJA SPORTA

U klasičnom djelu političke i ustavnopravne literature Alexis de Tocqueville uočava važnost uloge udruga u ostvarivanju suvremene ustavne demokracije i njenih vrednota. Po njegovom shvaćanju udruge (associations) su vrst ''pripremnih kampova'' za obuku aktivne participacije u demokratskom političkom odlučivanju. Članovi udruga uče se samoorganiziranju, izboru svojih predstavnika, te odgovornosti za kolektiv. U tom smislu udruge kao dio strukture civilnog društva i njegovih institucija postaju važan referentni okvir teorije i prakse ustavne politike suvremenog društva. U okvirima sve bržeg društvenog razvoja sport predstavlja još uvijek jednostavni socijetalni okvir koji je vrlo važan za doprinos samorazvoja i samoostvarivanja svakog pojedinca i njegove slobode izražavanja kao jedne od temeljnih konstitucionaliziranih sloboda.

Preporučena literatura :

Brailsford, D., Sport, Time & Society, Routledge, 1991.;

Brailsford, D., Bareknuckles: A Social History of Prizefighting, The Lutterworth Press, 1988.;

Hargreaves, J., Sport, Power & Culture, The Polity Press, 1986.;

Jarvie, G., [ed], Sport Racism & Ethnicity, The Palmer Press, 1991 [1].

BENEDICT, LOUIS M. and JOHN D. MACMILLEN, "Free Expression Versus Prohibited Speech ; the First Amendment and College Student Sports Fans", in : Journal of Legal Aspects of Sport , 15 (2005), no. 1, pp. 5-37

LENSKYJ, HELEN JEFFERSON, "The Olympic Industry and Civil Liberties : the Threat to Free Speech and Freedom of Assembly", in : Sport, Civil Liberties and Human Rights , London [etc.] : Routledge, 2006, pp. 78-92

WASSERMAN, HOWARD M., "Fans, Free Expression, and the Wide World of Sports", in : University of Pittsburgh Law Review , 67 (2006), no. 3, pp. 525-583
Dopunska literatura:
A. BAČIĆ, Izbor tekstova za polaznike postdiplomskog studija (forthcoming).

Oblici provođenja nastave: predavanja / seminarske radnje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima: HRV|ENG
Način provjere znanja i polaganja ispita: pismeni ispit / usmeni ispit / Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula: Mišljenje studenata o kvaliteti izvedbe predmeta dobiveno putem anonimnih anketa.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane pročelnika katedre.
Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira MZOŠ.
Pridruži nam se na Faceu Prati pravsthr preko RSSa
Korisnička zona
Login