Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
Pravni fakultet (Sveučilište u Splitu)
  • ???
  • prvi među jednakima

Pravni fakultet
Domovinskog rata 8
21000Split
Hrvatska
+385 (21)
Centrala.: 39 35 00
Tajništvo Fax: 39 35 97
Dekanat: 39 35 02
Referada: 39 35 95
studentskareferada@pravst.hr
Knjižnica tel./fax: 39 35 75
OIB: 03541568700
IBAN: HR4324070001100578448










Kolegiji ««

EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO

Oznaka: PR5EOP
Vrsta: izborni
Razina: specijalistička razina
Semestar / trimestar: IX semestar Integrirani studij
ECTS: 6
Pohađanje nastave 1
Seminarski rad 1
Usmeni ispit 4
► Studenti trebaju prisustvovati svim oblicima nastave.
► Studenti trebaju za određene segmente nastave biti pripremljeni i aktivno u istima sudjelovati (kroz prezentiranje prethodno pripremljenih seminarskih radova, prezentiranje i razradu određenih predmeta iz prakse Europskog suda za ljudska prava te Suda pravde Europske unije, kroz pitanja i odgovore). Naravno, sve to nužno podrazumijeva prethodno konzultiranje te kasniju asistenciju i praćenje od strane predmetnog nastavnika.
► Studenti trebaju pristupiti polaganju usmenog dijela ispita.
Kompetencije koje se stječu:

Temeljni ciljevi predmeta Europsko obiteljsko pravo su bazirani na stjecanju općih i posebnih znanja o razvoju europskog obiteljskog prava te njegovom odnosu s nacionalnim obiteljskim zakonodavstvima. Od studenata koji se opredijele za ovaj izborni predmet očekuje se sposobnost primjene stečenog znanja u praksi.
Izučavanje europskog obiteljskog prava te prakse europskih sudova (prvenstveno Europskog suda za ljudska prava i Suda pravde Europske unije) stvorit će podlogu za buduće djelovanje u praksi, kako u okviru domaćeg pravnog sustava (napose kroz doprinos izradi kvalitetnijih domaćih propisa), tako i u širem europskom pravnom okviru.

Preduvjeti za upis:

Za upis predmeta potrebno je ispuniti opće uvjete za upis na V. godinu diplomskog studija.

Sadržaj:


1) Uvodno izlaganje;


2) Razvoj europskog obiteljskog prava;


3) Procesi harmonizacije i europeizacije obiteljskog prava;


4) Organizacije u okviru kojih se razvija europsko obiteljsko pravo;


5) Uloga Vijeća Europe u razvoju europskog obiteljskog prava;


6) Dokumenti Vijeća Europe relevantni za europsko obiteljsko pravo;


7) Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na obiteljsko pravo;


8) Utjecaj prakse Europskog suda za ljudska prava na hrvatsko obiteljsko pravo;


9) Uloga Europske unije u stvaranju europskog obiteljskog prava;


10) Izvori europskog obiteljskog prava u okviru Europske unije (Povelja temeljnih prava Europske unije, Uredbe, Direktive);


11) Praksa Suda pravde Europske unije;


12) Utjecaj razvoja europskog obiteljskog prava na hrvatsko obiteljsko pravo;



Preporučena literatura :

A. Korać Graovac, I. Majstorović (ed.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.

D. Hrabar (ed.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, izd. Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010.

I. Majstorović: Harmonizacija i unifikacija europskog obiteljskog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.

J. Omejec: Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava, Novi informator, Zagreb, 2014.

D. Jakovac-Lozić: Obitelj - mjesto i zaštita u europskim ustavima , Hrvatska pravna revija, II, 2002.

D. Jakovac Lozić: Europsko obiteljsko pravo – šanse i perspektive, Hrvatska pravna revija, 1, 2001, 6.

A. Korać Graovac: Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013.

D. Hrabar: Nova procesna prava djeteta – europski pogled, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013.

Dopunska literatura:

M. Alinčić: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima , Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013.

D. Jakovac-Lozić: Ususret novoj Europskoj konvenciji o posvojenju djece, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (V. međunarodno savjetovanje: "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse", održano 2007. godine u Neumu).

D. Jakovac-Lozić: Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava , Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55 ( 2005), 3-4.

D. Jakovac-Lozić: Prosudbe Europskog suda za ljudska prava temeljene na dosezima suvremenih dokaznih sredstava u paternitetskim parnicama, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 61 (2011), 4.

D. Hrabar: Guidelines of the Committee of Ministers of the Council of Europe on child friendly justice (2010) – family law aspect , u: Children and non-discrimination, Interdisciplinary textbook, D. Kutsar, H. Warming (ur.), Children's Rights Erasmus Academic Network, Tartu, 2014.

A. Korać Graovac: Zajednička roditeljska skrb u praksi Europskog suda za ljudska prava - slučaj Zaunegger v. Germany, u: B. Rešetar (ur.), Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Pravni fakultet u Osijeku, 2012.

K. Boele-Woelki, T. Sverdrup (eds): European Challenges in Contemporary Family Law, Vol. 19, Intersentia, Antwerp-Oxford-Portland, 2008.

K. Boele-Woelki, F. Ferrand , C. González-Beilfuss , M. Jänterä-Jareborg , N. Lowe , D. Martiny , W. Pintens : Principles of European Family Law Regarding Property Relations Between Spouses, Vol. 33, Intersentia, Antwerp-Oxford-Portland, 2013.

K. Boele-Woelki, N. Dethloff, W. Gephart (eds): Family Law and Culture in Europe (Developments, Challenges and Opportunities), Vol. 35, Intersentia, Antwerp-Oxford-Portland, 2014.

P. Lødrup, E. Modvar: Family Life and Human Rights, Gyldendal Akademisk, Oslo, 2004.

J.Mair , E. Örücü (eds.): J uxtaposing Legal Systems and the Principles of European Family Law on Parental Responsibilities, Vol. 27, Intersentia, Antwerp-Oxford-Portland, 2013.

C. McGlynn: Families and the European Union (Law, politics and pluralism), Cambridge University Press, New York, 2006.

C. Sörgjerd : Reconstructing Marriage,
Oblici provođenja nastave: predavanja / seminarske radnje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima: HRV
Način provjere znanja i polaganja ispita: pismeni ispit / usmeni ispit / Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula: Vrjednovanje, a potom i ukupna ocjena glede sudjelovanja studenata u predavanjima te izradi seminarskih radova mogla bi se u postotnom računu ocijeniti s 40%. Usmeni ispit bi se, u tu svrhu, mogao ocijeniti sa 60%.
Pridruži nam se na Faceu Prati pravsthr preko RSSa
Korisnička zona
Login