U suvremenim uvjetima života nezamisliva je organizacija društva i države bez pravne dimenzije. Nacionalno, međunarodno i transnacionalno pravo predstavljaju danas složeni kompleks znanja koji traži profesionalce koji su se u stanju nositi sa svekolikim zahtjevima društva i struke. Danas bez pomoći pravnih profesionalaca nije moguće rješavanje nebrojenih pitanja privatnopravne i javnopravne sfere u kojima se susreću i razjašnjavaju pravni odnosi različitog stupnja složenosti. Poradi takvih razloga Pravni fakultet kao jedna od najstarijih institucija Sveučilišta u Splitu, značajno zastupljena i prisutna u javnom životu Republike Hrvatske, a posebice Dalmacije i njenog okruženja, organizira pravni studij usklađen sa zahtjevima koji proizlaze iz afirmacije Bolonjskog procesa i pripadnosti Hrvatske europskom sveučilišnom prostoru.
Bez osposobljenih stručnjaka teško bi bilo uspješno provesti proces pridruživanja EU, a pravosuđe i uprava ne bi mogli učinkovito funkcionirati niti udovoljiti zahtjevima i standardima EU.
U kontekstu samoanalize Pravnog fakulteta u Splitu, izvršena je usporedba s nastavnim planovima i programima pravnih fakulteta nekih razvijenih europskih zemalja i to posebno njemačkih i engleskih pravnih fakulteta, ali i pravnih fakulteta zemalja koje pripadaju srednjeeuropskom pravnom krugu kao i Republika Hrvatska (primjerice: Češka – Karlovo sveučilište u Pragu, Poljska – Sveučilište Nikole Kopernika u Torunu, Mađarska – Sveučilište Eotvos Lorand u Budimpešti). Ta je analiza pokazala da se studijski program na Pravnom fakultetu u Splitu u osnovi ne razlikuje od režima nastave na pravnim fakultetima u spomenutim državama. Tome u prilog govore oblici nastavnog procesa: predavanja, vježbe, seminari te sudska praksa kao i širina i sveobuhvatnost nastavnog plana i programa Pravnog fakulteta u Splitu.
Kad je pak riječ o usporedbi programa Pravnog fakulteta u Splitu s ostalim pravnim fakultetima u Hrvatskoj, ukazuje se na specifičnost regije u kojoj Pravni fakultet u Splitu djeluje pa se shodno tome stavlja naglasak na pomorskopravnu problematiku, turističko pravo, međunarodno pravo mora. Kod toga se ističe da Pravni fakultet u Splitu ima vodeću ulogu u nekim nastavnim disciplinama u Hrvatskoj i da je u njima kompetitivan u svijetu.
Razumije se, uočena je i potreba nužne rekonstrukcije nastavnog plana i programa Pravnog fakulteta u Splitu s ciljem još većeg približavanja programima europskih zemalja kao i s ciljem praćenja najnovijih znanstvenih dostignuća. U tom nastojanju vidimo nužnim uvođenje nekih novih predmeta kao što su: pravo zaštite okoliša, pravo europskih integracija (europsko pravo), medicinsko pravo, crkveno pravo, međunarodno kazneno pravo i nekih drugih aktualnih sadržaja (klinička nastava, izvannastavne aktivnosti i sl.).
Iz svega proističe da se o nastavnom planu i programu Pravnog fakulteta u Splitu vodi stalna briga. Sadašnji obnovljeni plan i program ovog Fakulteta, pak, pruža solidan temelj za kvalitetno obrazovanje profila diplomiranog pravnika.
Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada:
Potreba za konsolidacijom Republike Hrvatske kao države vladavine prava koja svoju administraciju organizira po principima pravne države, sve osjetnija potreba za kompetentnijim profesionalnim personalom u hrvatskom pravosuđu, a iznad svega potrebe unutarnjeg hrvatskog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji otvara i širi mogućnosti pravničkog akademskog obrazovanaja i zadovoljavanje svekolikih potreba tržišta rada.
Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu ima dugogodišnje iskustvo u znanstveno-istraživačkom radu, uspješnim provođenjem niza znanstvenih projekata iz područja prava, a što predstavlja nezaobilazan temelj realizacije bilo kojega sveučilišnog studija. Istodobno, Pravni fakultet u Splitu sudjelovao je na nacionalnoj i međunarodnoj razini u izradi zakonskih tekstova i pravnih mišljenja koja pokrivaju gotovo sve grane prava kao i u donošenju međunarodnih pravnih dokumenata, a što je sve bilo uključeno u dosadašnje provođenje programa pravnog studija.
Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta
Program Pravnog fakulteta u Splitu usporediv je s programom dvaju uglednih pravnih fakulteta zemalja Europske unije: (1) Pravnog fakulteta Univerze u Ljubljani, Slovenija i (2) Pravnog fakulteta Sveučilišta u Warszavi, Poljska.
Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu sljednik je Pravnog fakulteta u Splitu koji je osnovan 1960. godine i koji je u razdoblju dužem od četiri desetljeća uspješno realizirao pravne studije različitog stupnja: poslijediplomski, diplomski i stručni pravni studij. U svom sastavu Pravni fakultet u Splitu danas ima ustanovljene zavode, katedre i centre koji nastavljaju bogatu tradiciju i uspješnu reputaciju ovoga Fakulteta u prostoru pravnih ali i drugih studija društvenih znanosti (ekonomije, sociologije, informatike …).
Držimo da je integrirani model provedbe studijskog programa pravnog studija kroz prvu i drugu razinu (preddiplomsku i diplomsku) u trajanju od 5 godina nužan i optimalni oblik obrazovanja pravnika na temelju:
(a) Procjene potrebe i izgleda razvitka pravnog obrazovanja i pravne struke, a sukladno čl. 70. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, i nastojanjima da se sustavnim rješenjima pravnog obrazovanja i oblikovanja curriculuma osigura bolja kvaliteta studija i, što je još važnije, kvaliteta pravnika;
(b) Na temelju zaključka Udruženja europskih pravnih fakulteta (ELFA), koji su dostavili europskim ministrima obrazovanja i Komisiji Europske unije za obrazovanje 2001. godine, a prema kojemu tzv. “Bolonjski process modelom od 3+2, odnosno 4+1 godina obrazovanja nije sasvim spojiv s potrebama i uvjetima obrazovanja i prakse u pravu, jer primjerice na temelju preddiplomskog studija ne bi bilo moguće obavljanje pravosudnih funkcija;
(c) Zaključka svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj kojim je definirano da je optimalan model budućeg sveučilišnog pravnog studija integrirani model provedbe studijskog programa pravnog studija kroz prvu i drugu razinu (preddiplomsku i diplomsku) u trajanju od 5 godina, čijim bi završetkom studenti stjecali 300 ECTS bodova te akademski naziv magistra prava;
(d) Poredbena analiza prema kojoj je navedeno integrirano provođenje petogodišnjeg studijskog programa sveučilišnog pravnog studija uobičajeni model u nekolicini država Europske unije (npr. Španjolska, Portugal, Grčka, u određenoj mjeri i Njemačka), a uz to je i dominantan model u državama koje pripadaju srednjeeuropskom pravnom krugu kao i Republika Hrvatska i koje su istovremno i članice Europske unije (primjerice Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska). Stoga, njihova iskustva u reformi pravnog studija i usklađivanjima s Bolonjskim procesom svakako treba uzeti u obzir. Naime, sukladno tim iskustvima integrirano provođenje petogodišnjeg studijskog programa optimalni je suvremeni model provedbe reformiranog sveučilišnog pravnog studija, jer duljinom svog trajanja omogućava: a) uključivanje svih potrebnih teorijskih i praktičnih sadržaja u pravni studij te b) adekvatno usklađivanje u studijskom programu sadržaja koji se odnosi na nacionalne pravne poretke sa svakodnevnim rastućim sadržajima koji se odnose na pravni poredak EU te različite poredbeno pravne aspekte, a koje nužno i urgentno treba u što većoj mjeri uključiti u sveučilišni studij prava;
(e) Na temelju navedenih iskustava i zajedničke procjene stanja u Republici Hrvatskoj od strane svih pravnih fakulteta, slobodni smo zaključiti da se tek završetkom petogodišnjeg objedinjenog sveučilišnog studija prava i stjecanja akademskog naziva “magistar prava”, kvalificira za obavljanje pravnih profesija (suci, odvjetnici, javni bilježnici, državni odvjetnici, državni službenici i sl.).
Partneri izvan visokoškolskog sustava:
Sudstvo, državno odvjetništvo, tijela državne uprave i lokalne samouprave, trgovačka društva, ustanove, političke institucije, udruge, gospodarska komora, odvjetnička komora, javnobilježnička komora, zdravstvene ustanove, sindikati.
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata:
Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Trstu.