Arhiva

Predmeti studija obvezni za sve studente uglavnom su dvosemestralni, a položeni ispiti donose odgovarajući broj ETCS bodova. Imajući u vidu zahtjeve relevantne za kasnije napredovanje koji se vezuju uz pravosudni i ostale relevantne državne ispite PFS je prilikom ETCS vrednovanja kolegija vodio računa o objektivnoj težini (relevanciji) pravnih i nepravnih predmeta. U tom smislu rukovodeći se načelom diferencije, proporcionaliteta i subsidijarnosti PFS je vrednovao pravne odnosno nepravne predmete, a unutar pravnih predmeta shodno tradiciji pravnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj vodio računa o kapitalnim predmetima (7+7), o važnim temeljnim pozitivnopravnim predmetima odlučujućim za pravni studij (6+6) o ostalim pravnim predmetima (5+5), te nepravnim predmetima (2+2). Izborni kolegiji vrednovani su istim brojem bodova (8).

Od trećeg do šestog semestra studenti su dužni pohađati nastavu stranog jezika za pravnike (engleski, njemački, francuski). Nastava se izvodi prema određenoj satnici, a obveznim polaganjem ispita iz stranog jezika student si omogućuje upisivanje kolegija pravnog istraživanja. Studenti koji su pohađali srednju školu u čiji program nije bilo uključeno učenje latinskog jezika, dužni su u prvom semestru studija završiti poseban tečaj latinskog jezika za pravnike.

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija stjecanjem najmanje 42 ETCS bodova iz prethodne godine studija, uz obavezu testiranja semestara, pohađanja nastave i sudjelovanja u vježbama (seminarima), obavezu izrade seminarskih radova tamo gdje ista bude utvrđena.

Studenti mogu u duhu produbljavanja i širenja svog obrazovanja, u svrhu snaženja i potpore primarnog profesionalnog usmjeravanja a posebice u ozračju razvijanja svijesti o povezanosti sveučilišta upisivati srodne kolegije s onih sastavnica Sveučilišta koje u svojim programima imaju kolegije koji se dotiču /prepliću s interesom pravnog studija. Tako studenti Pravnog fakulteta mogu upisivati određene kolegije na Ekonomskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Teološkom… (Kanonsko pravo, Etiku, Povijest filozofije, Zaštitu okoliša, Engleski jezik, Hrvatski jezik) a studenti s ostalih sastavnica Sveučilišta u Splitu kolegije: Teoriju države i prava, Opću historiju države i prava, Hrvatsku historija države i prava, Evropske integracije i institucije EU javnog prava. Navedene mogućnosti realiziraju se uz prethodnu suglasnost uprave Fakulteta.

U pravilu nastava na Pravnom fakultetu u Splitu odvija se na hrvatskom jeziku. Budući da u programu PFS postoje kolegiji koji s poredbenom stajališta izlažu problematiku pojedinih pravnih područja moguće je da se na tim kolegijima prema potrebi realizira nastava i na stranom jeziku. Potonje se posebno tiče nastave na stranom jeziku iz grupe predmeta koji imaju poredbenu orijentaciju ili se naslanjaju na međunarodno, transnacionalno ili evropsko pravo.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova reguliraju se Pravilnikom Sveučilišta u Splitu, Statutom Pravnog fakulteta u Splitu, te ugovorima koje PFS ima sa svojim domaćim i stranim partnerima (fakultetima odnosno sveučilištima.).

Smatra se da je student ispunio svoje obveze obranom diplomskog rada kojom kompletira broj ECTS bodova potrebnih za sticanje profesionalne titule.

Status i prava studenata koji su prekinuli studiji ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu regulirati će se Statutom PFS.

Uvjeti izvedbe:
4. Uvjeti izvođenja studija

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
Studij se izvodi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u zgradi koja je u vlasništvu Pravnog fakulteta a položena je na adresi Domovinskog rata 8, 10000 Split

4.2. Podaci o prostoru i opremi
Pravni fakultet u Splitu, vlasnik je poslovnog prostora korisne površine od 3.230 m2. Na jednog studenta otpada 2,09 m2, a po zaposlenom to iznosi 48,93 m2. Nastavni se procesi odvijaju u velikoj predavaonici (Dvorana III) sa sjedećih 250 mjesta, predavaonici broj (I) sa 100 sjedećih mjesta, a u predavaonici broj (II) smješten je moderno opremljen informatički kabinet sa 30 računala. Predavaonica broj (IV) ima 80 sjedećih mjesta, a predavaonica broj (VI) ima 60 mjesta. Predavaonice (VII) i (VIII) imaju po 80 sjedećih mjesta. Fakultet raspolaže i sa dvije seminarske prostorije po 30 sjedećih mjesta (Centar za hrvatsko-njemačko, evropsko i komparativno pravo, Seminar za kaznenopravnu praksu).
Knjižnica je smještena u prizemnim prostorijama zgrade Fakulteta s ukupnom površinom od 645 m2. U sklopu knjižnice je i čitaonica s 36 čitalačkih mjesta.
Knjižnica je organizacijski podijeljena na tri odjela: 1. knjige 2. časopisi 3. čitaonica. Za obradu fonda koristi se UNIX – mrežna verzija programskog paketa Crolist, a katalozi se mogu pretraživati on-line kroz mrežu hrvatskih knjižnica.
Preko svojih informativnih sredstava (kataloga, biltena prinova..) knjižnica upoznaje studente i nastavnike s knjižničnim fondom. Knjižnični fond koristi se posudbom knjiga i radom u čitaonici uz koju je vezana kompletna periodika, dio udžbeničke i seminarske literature, referentna zbirka, magistarski radovi i disertacije.
Knjižnični fond ima ukupno oko 100.000 svezaka (knjiga i periodike). Broj monografskih publikacija iznosi nešto više od 42.000 naslova, a serijskih publikacija oko 1.000 naslova, dok se tekući broj naslova periodike (domaćih i stranih) kreće oko 250 naslova.
Broj naslova po studentu kreće se oko 20 jedinica knjižničnog fonda.
Godišnja prinova knjiga u razdoblju od 2000 – 2004. godine, prosječno je iznosila oko 800 svezaka. Od ukupnog knjižničnog fonda 58% odnosi se na pravne znanosti, a ostala 42% na sve ostale znastvene grane koje se izučavaju na Fakultetu na dodiplomskom (sveučilišnom i stručnom) i poslijediplomskom studiju.
Postojeći knjižni fond, kod čije se nabave vodi računa da sve znanstvene grane, koje su vezane uz dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu na Fakultetu, osigurava pokrivenost navedenih programa potrebnom literaturom.

4.3. i 4.4 Nastavnici i suradnici (vidi ostatak weba)

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza)
NASTAVNE BAZE. Općinsku sud u Splitu, Županijski sud u Splitu, Državno odvjetništvo u Splitu, drugi sudovi i državna odvjetništva u županiji, Gospodarska komora u Splitu, Zemljišno knjićžni uredi, uredi za katastar, tijela državne i gradske vlasti, javne ustanove, praktična nastava u odgovarajućim kabinetima, seminarima, centrima izvrsnosti (INFORMATIČKI KABINET, SEMINAR ZA PRAVNO, POLITIČKO I EKONOMSKO PROUČAVANJE EU, CENTAR ZA NJEMAČKO-HRVATSKO, EVROPSKO I KOMPARATIVNO PRAVO)
IZJAVE. Prof. dr. sc. Arsen Bačić, Prof. dr. sc. Slavko Šimundić, Prof.dr. sc. Herwig Roggemann, Prof. dr. sc. Dragan Bolanča
Prof. dr. sc. Slavko Šimundić, redoviti profesor informatike; Prof. dr. sc. Arsen Bačić, redoviti profesor ustavnog prava i evropskih studija, prof. dr. sc. Herwig Roggemann, rukovoditelj Centra

4.6. Optimalan broj studenata
Pravni fakultet u Splitu za potrebe studija magistra pravne struke upisuje 120 redovitih studenata, 150 studenata po osobnim potrebama i 200 izvanrednih studenata.

4.7. Procjena troškova studija po studentu
Na temelju izračuna (broj studenata, sredstva MZO…) procjenjuje se da su troškovi studija po studentu kojima se garantira odgovarajuća razina edukativne i svekolike druge profesionalne usluge iznosi 11.000,00 KN (jedanaesttisuća kuna).

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa
Pravni fakultet u Splitu razvija model i metode praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa koji se naslanja koliko na interne toliko i eksterne čimbenike praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa. Zavodi, katedre i kolegiji pojedinih grupacija nastavnika i suradnika, studentske tribine s prodekanom za nastavu. Posebice su ankete mjesta i načini internih rasprava o programima i njihovoj uspješnosti, dok su pozivi i sučeljavanja s kritikom pravnih stručnjaka i profesionalaca iz pravosuđa, odvjetništva, državne uprave, gospodarstva i sl. najbolji način provjere uspješnosti praktičnog pravnog orjentiranja završenih magistara prava.

5. Ostale napomene
Pravni fakultet tradicionalno nastoji razvijati discipline koje su povezane uz središnje pravne grane, ustavno-upravne, građansko-i kazneno pravne, a posebice pravnu problematiku mora i pomorstva. Potonja dimenzija otvara vrata komparativističkoj orijentaciji studiranja koja na najbolji način osuvremenjuje i stabilizira pravno obrazovanje. U tom smislu PFS-u je nužna potpora koja će ovim studijem osigurati kontinuiranu izobrazbu kvalitetnih pravnih profesionalaca iz tradicionalnih i novih oblasti poredbenog, međunarodnog i evropskog prava kako na nacionalnoj razini tako i šire.