Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (ZRPFS) objavljuje radove ponajprije iz područja pravnih i društvenih znanosti. Uredništvo prima isključivo neobjavljene radove. Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u ZRPFS-u autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje Uredništva, ali i u tom slučaju samo uz jasnu naznaku o njihovu objavljivanju u ZRPFS-u.

Radovi se dostavljaju u elektronskom obliku (format .doc ili .docx) na e-mail adresu Zbornika (zbornik@pravst.hr). Uz naslov rada, potrebno je navesti ime, prezime i titulu autora, naziv i adresu ustanove u kojoj radi odnosno kućnu adresu, adresu elektroničke pošte te ORCID ID broj.

Na vrhu naslovne stranice rada iznad naslova piše se puno ime i prezime autora (ili više njih, jedan uz drugoga) i titula, a u napomenama ispod teksta (u prvoj fusnoti) navodi se zvanje, naziv i adresa ustanove u kojoj autor radi, adresa elektroničke pošte te ORCID ID broj.

Radi anonimizacije rukopisa, koja se obavlja uklanjanjem imena autora, neprihvatljivo je da autor u radu piše na način da je identitet autora moguće otkriti, primjerice iz načina na koji upućuje na vlastite radove ili na navođenje svog imena u drugim dijelovima teksta.

Preporučeni opseg radova je, u pravilu, do 32 kartice (57.600 znakova, uključujući bjeline i podrubne bilješke (fusnote)). Radovima se prilaže uvodni sinopsis (sažetak) s najviše 250 riječi i popis do pet ključnih riječi te sažetak na engleskom jeziku s naslovom i ključnim riječima. U sažetku skraćeno se predstavlja sadržaj članka i rezultati istraživanja prezentirani u članku. Uz to se prilaže i popis literature koji slijedi nakon teksta rada, a prije sažetka na engleskom jeziku.

Naslov rada mora biti koncizan i istodobno informativan. Tablice moraju biti pregledno i korektno priređene, te uredno opisane (broj, naslov, legenda).

Rad ne smije biti već objavljen ili u tom cilju upućen drugom časopisu.

Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji te ne smiju, u pravilu, biti dulji od osam kartica.

Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu hrvatskog jezika. Uz radove na engleskom jeziku te na drugim stranim jezicima autora koji nisu izvorni govornici potrebno je dostaviti i potvrdu o lekturi.

Rukopisi se ne vraćaju.

Glavni tekst i bilješke valja pisati istim stilom slova (Times New Roman). Veličina slova u glavnom je tekstu 12 s proredom 1,5, a u bilješkama 10 s proredom 1. Tekst treba biti poravnat te je nužno voditi računa da se uklone suvišne bjeline.

Koriste se sljedeći „navodnici” i ‘polunavodnici’, a osobito treba izbjegavati suvišna isticanja (kosa i masna slova, podcrtavanje, verzal), pogotovo u kombinaciji s navodnicima (dakle nikako ne „navodnici”). Latinski izrazi i kratice uvijek se pišu kosim slovima (sui generis, infra, op. cit., ibid.), a mogu i riječi iz drugih stranih jezika ako se ne ističu na koji drugi način. Brojke koje označavaju bilješke nikada nisu ukošene i stavlja ih se iza zareza ili točke. Treba paziti da se ne ukosi interpunkcija iza riječi, sintagme ili rečenice koju se želi istaknuti (npr. zagrade).

Uz cjelovite podatke o literaturi koji se navode u u podrubnim bilješkama (fusnotama), na kraju rada objavljuje se i popis literature.

Podaci o literaturi navode se u bilješkama prema sljedećim pravilima.

Pri prvom navođenju daje se iscrpan opis bibliografske jedinice koji u pravilu sadržava ime/imena autora, naziv djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice na koju se upućuje. Za sve vrste publikacija navodi se prezime pa inicijal imena autora (različiti autori odvajaju se točkom sa zarezom), naziv djela piše se kosim slovima (naslovi knjiga, članaka), a različiti podaci odvajaju se isključivo zarezima i navode uvijek istim redoslijedom. Ako se piše hrvatskim jezikom, gdje god je to moguće treba davati podatke na hrvatskome jeziku (npr. treba dati prednost str. nad p. (page), sv. nad Vol. (volume), br. nad n. (number) ili No i sl.), osim u slučaju uobičajenih latinskih kratica (ibid., op. cit., loc. cit., et al.).

Primjeri:

1. Knjige

Prvo navođenje:

Bačić, A.; Bačić, P., Legislature i parlamentarizam (ustavnopravna hrestomatija), Pravni fakultet u Splitu, Split 2007., str. 310.

Daljnje navođenje:

Kada se bilješke vezane uz isti izvor navode jedna za drugom, koristi se oznaka ibidem, skraćeno ibid. („na istom mjestu“, „isto“). Uz kraticu Ibid., navodi se i broj stranice koja se citira.

¹ Bačić, A.; Bačić, P., Legislature i parlamentarizam (ustavnopravna hrestomatija), Pravni fakultet u Splitu, Split 2007., str. 310.

² Ibid., str. 320.

Ako se isto djelo s istim stranicama nastavlja neposredno, koristi se latinski izraz loc. cit. (loco citato, na citiranom mjestu).

¹ Hrabar, D.; Hlača, N.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Majstorović, I.; Čulo Margaletić, A.; Šimović, I., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb 2021., str. 120.

² Loc. cit.

Prilikom ostalih navođenja, ako se ne može upotrijebiti ibid. s brojem stranice ili loc. cit., onda se obvezno poziva na bilješku u kojoj je prvo navođenje. Pri tom se navodi samo prezime autora, a ako ih je više od troje, onda samo prezime prvog autora i kratica et al.

Hrabar, D. et al., op. cit. u bilj. 180, str. 125.

2. Članci u časopisima

Prvo navođenje:

Bilić, A., Utjecaj COVID-potvrda na pravo na rad i radnopravni status radnika u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 59, 3/2022, str. 539.

Ostala navođenja (prema navedenim pravilima):

Bilić, op. cit. u bilj. 15, str. 541.

Ako se u istoj bilješci prvi put navodi više različitih djela istog autora, onda se to citira na sljedeći način:

Bilić, Utjecaj…, op. cit. u bilj. 15, str. 538.

3. Mrežni izvori

Mrežni izvori podliježu svim navedenim pravilima. Navodi se ime autora i naslov članka ili ime mrežne stranice, poveznica na mrežnu stranicu te datum pristupa izvoru. Mrežna se poveznica ne ističe ni na koji način.

Godišnje izvješće o migracijama i azilu za 2020. za Hrvatsku, Nacionalno izvješće (II. dio), lipanj 2021., str. 33, https://emn.gov.hr/emn-publikacije/ emn-izvjesca/godisnje-izvjesce-o-migracijama-i-azilu-za-2020-za-hrvatsku/637, 5. lipnja 2022.

Ako se pak u glavnom tekstu navodi o čemu je riječ, onda u bilješci može biti samo:

Usp. https://www.pledgesports.org/2020/01/most-followed-football-clubs-on-socialmedia/, 26. veljače 2022.

4. Pravni akti

Nazivi akata ne pišu se kosim slovima. Kada se zakon spominje prvi put u tekstu, treba navesti puno ime zakona i službenog glasila u kojem je objavljen, a poslije se mogu koristiti uobičajene kratice, uz naznaku kratice u prvoj bilješci u kojoj se spominje propis (dalje u tekstu).

Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019,  80/2022 (dalje u tekstu: ZKP)

Čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine – Međunarodni ugovori, br, 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, 13/2017 (dalje u tekstu: EKLJP)

Ista pravila vrijede i za europske propise:

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19. 7. 2016. (dalje u tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164)

Popis literature

Svi izvori korišteni u radu moraju biti navedeni u popisu literature na kraju rada te poredani i numerirani po abecednom redu prezimena autora (ili prvog autora). Izvore treba podijeliti prema sljedećim kategorijama: Knjige i članci, Pravni propisi, Sudska praksa, Mrežni izvori.  Za članke u časopisu potrebno je u popisu literature navesti prvu i zadnju stranicu članka.