• Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu je časopis za pravna i druga društvena pitanja koji njeguje tematsku i disciplinarnu otvorenost. U časopisu se objavljuju originalni radovi iz pravnih i drugih srodnih društvenih i humanističkih disciplina (sociologije, politologije, povijesti, ekonomije itd.) koji tematikom doprinose području prava, ali i radovi koji preskaču granice pojedinačnih disciplina. Časopis izlazi četiri puta godišnje.

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise na hrvatskom i engleskom, a može prihvatiti za objavljivanje rukopis i na nekom drugom stranom jeziku. Rukopisi se Uredništvu dostavljaju u elektroničkom obliku na e-mail adresu zbornik@pravst.hr.

Autori prijavom rukopisa izražavaju suglasnost za provjeru stupnja sličnosti teksta rukopisa u odnosu na već objavljene radove.

Časopis autorima ne naplaćuje troškove zaprimanja, recenziranja ili objavljivanja radova. Časopis se djelomično financira sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu te sredstvima Izdavača.

Časopis podržava otvoreni pristup što znači da je cijeli sadržaj slobodno dostupan bez naplaćivanja korisnicima ili njihovim institucijama. Korisnicima je dopušteno čitanje, učitavanje, fotokopiranje, distribuiranje, ispis, pretraživanje, te dijeljenje poveznica punog teksta članaka ili njihovo korištenje na neki drugi zakonit način bez izričitog traženja dopuštenja autora ili izdavača.

Izdavač:
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu,
Domovinskog rata 8, Split, Republika Hrvatska

 

Uredništvo:
prof. dr. sc. Vesna Barić Punda, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu (glavna i odgovorna urednica)
dr. sc. Marin Keršić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu (izvršni urednik)
izv. prof. dr. sc. Andrijana Bilić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
izv. prof. dr. sc. Marija Đuzel, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
izv. prof. dr. sc. Blanka Kačer, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
dr. sc. Trpimir Perkušić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

 

Međunarodno uredništvo:
prof. dr. h. c. Marc Gjidara, PhD (Sorbonne II, Paris, Francuska)
prof. Herwig Roggemann, Ph.D. (Berlin, Njemačka)
prof. dr. sc. Steven Greer (Bristol, UK)
prof. dr. sc. Dragica Vujadinović, (Beograd, Srbija)
prof. dr. sc. Nenad Đurđević (Kragujevac, Srbija)
izv. prof. dr. sc. Aristide Canepa (Genova, Italija)
izv. prof. Suzana Kraljić (Maribor, Slovenija)

 

Tehnički urednik:
Tomislav Staničić, mag.nov., viši knjižničar, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

 

Lektorica:
Elizabeta Garber

 

Prijevodi:
Tania Blažević (za engleski)

 

Za UDK i DOI:
mr. sc. Ivona Matas, mag. iur., mag. bibl.
Tomislav Staničić, mag.nov., viši knjižničar

 

Adresa uredništva:
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu,
Domovinskog rata 8, 21000 Split,
Republika Hrvatska,
tel.: +385 21 393 587, fax. +385 21 393 597

e-mail: zbornik@pravst.hr
web: https://www.pravst.unist.hr/zbornik.php

 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu izlazi četiri puta godišnje
Tiraža: 200 primjeraka

 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu referira se u:

HeinOnline
ERIH PLUS
DOAJ – Directory of Open Acces Journals
EBSCO-Academic Search Family: Central & Eastern European Academic Source Database
CNKI – China National Knowledge Infrastructure
Scientific Commons
Scientific Indexing Services
Google Scholar
HRČAK

 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu tiska se uz djelomičnu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sveučilišta u Splitu.

Svi rukopisi koji prođu prvu uredničku kontrolu podliježu postupku dvostruke anonimne recenzije (eng. double-blind review) kojom se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenta.

Radovi koji podliježu dvostrukom anonimnom recenzijskom postupku razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
1) izvorni znanstveni rad – rad koji se odlikuje izvornošću zaključaka ili iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja
2) pregledni znanstveni rad – rad koji sadržava temeljit i obuhvatan kritički pregled određene problematike, no bez veće izvornosti rezultata
3) prethodno znanstveno priopćenje – rad koji sadržava prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad
4) izlaganje sa znanstvenog skupa – može biti objavljeno kao članak koji je prethodno referiran na znanstvenome skupu, a u obliku cjelovitog članka nije objavljeno u zborniku skupa te
5) stručni rad – rad koji sadržava znanja i iskustva relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti.

Nakon zaprimljenih recenzija autori uz novu verziju rukopisa Uredništvu trebaju dostaviti i popratno pismo u kojem navode koje su prijedloge recenzenata uvažili i kako, a koje ne (uz obrazloženje i argumentaciju). Eventualnu žalbu na recenzijski postupak ili odluku o rukopisu autori mogu pismeno uputiti glavnom i odgovornom uredniku. U slučaju ponovne žalbe gl. urednik odlučuje na temelju rasprave na sastanku Uredništva.

Uredništvo pridržava pravo da rukopis redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i standardima hrvatskog jezika.

Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Radovi objavljeni u časopisu licencirani su pod Creative Commons licencom BY-NC-ND što znači da se sadržaj može distribuirati uz navođenje autora u nekomercijalne svrhe bez izmjena.

Provedena istraživanja trebaju biti sukladna važećim etičkim propisima i kodeksima za provođenje istraživanja, pri čemu opis postupka istraživanja treba sadržavati sve informacije bitne za prosudbu etičnosti provedbe istraživanja. Uredništvo od autora može tražiti i potvrdu da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležne institucije.

Sukladno uputama za autore Europske udruge znanstvenih urednika (EASE) iz 2018. (https://ease.org.uk/publications/author-guidelines-authors-and-translators/), Uredništvo preporuča da popis autora obuhvaća popis svih osoba koje su značajno pridonijele planiranju studije, prikupljanju podataka ili interpretaciji rezultata te su također pisali ili izmijenili rukopis i odobrili njegovu završnu verziju i prihvaća odgovornost za sve aspekte rada. Svakoj osobi koja zadovoljava prvi kriteriji trebalo bi omogućiti sudjelovanje u pisanju rukopisa i odobravanju krajnje verzije (ICMJE 2022: https://www.icmje.org/recommendations/).

Recenzenti su svaki primljeni rukopis dužni tretirati povjerljivo. Autori i recenzenti dužni su razotkriti potencijalni sukob interesa vezan uz rukopis koji šalju ili recenziraju, odnosno, u slučaju sukoba interesa izuzeti se od recenzentskog postupka. Jednako vrijedi i za urednike i članove Uredništva koji se izuzimaju iz uredničkog procesa ako su u sukobu interesa (suradnja ili drugi oblik povezanosti s autorima).

U slučaju sumnje na neetično znanstveno postupanje (plagiranje, samoplagiranje, manipuliranje podacima, promjena autorstva itd.), Uredništvo će poduzeti odgovarajuće korake, vodeći se načelima Committee on Publication Ethics (COPE) – http://publicationethics.org).

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (ZRPFS) objavljuje radove ponajprije iz područja pravnih i društvenih znanosti. Uredništvo prima isključivo neobjavljene radove. Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u ZRPFS autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje uredništva, ali i u tom slučaju samo uz jasnu naznaku o njihovu objavljivanju u ZRPFS.

 

Radovi se dostavljaju u elektronskom obliku (format .doc ili .docx) na e-mail adresu Zbornika (zbornik@pravst.hr). Uz naslov rada treba navesti ime, prezime i titulu autora, naziv i adresu ustanove u kojoj radi odnosno kućnu adresu, adresu elektroničke pošte te ORCID ID broj.

Na vrhu naslovne stranice rada poviše naslova piše se puno ime i prezime autora (ili više njih, jedan uz drugoga) i titula, a u napomenama ispod teksta (u prvoj fusnoti) navodi se zvanje, naziv i adresa ustanove u kojoj autor radi, adresa elektroničke pošte te ORCID ID broj.

Radi anonimizacije rukopisa, koja se obavlja uklanjanjem imena autora, neprihvatljivo je da autor u radu piše na način da je identitet autora moguće otkriti, primjerice iz načina na koji upućuje na vlastite radove ili da svoje ime navodi u drugim dijelovima teksta.

 

Preporučeni opseg radova je, u pravilu, do 32 kartice (57.600 znakova, uključujući bjeline i i podrubne bilješke (fusnote)). Radovima se prilaže uvodni sinopsis (sažetak) s najviše 250 riječi) i popis do pet ključnih riječi te sažetak na engleskom jeziku s naslovom i ključnim riječima. U sažetku se skraćeno predstavlja sadržaj članka i rezultati istraživanja prezentirani u članku.  Uz to se prilaže i popis literature koji slijedi nakon teksta rada, a prije sažetka na engleskom jeziku.

Naslov rada mora biti koncizan i istovremeno informativan. Tablice moraju biti pregledno i korektno priređene, te uredno opisane (broj, naslov, legenda).

Rad ne smije biti već objavljen ili u tom cilju upućen drugom časopisu.

 

Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji te ne smiju, u pravilu, biti dulji od osam kartica.

Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu hrvatskog jezika. Uz radove na engleskom jeziku te drugim stranim jezicima autora koji nisu izvorni govornici potrebno je dostaviti i potvrdu o lekturi.

Rukopisi se ne vraćaju.

 

Glavni tekst i bilješke trebaju biti pisani istim stilom slova (Times New Roman). Veličina slova glavnom tekstu je 12 s proredom 1,5, a  u bilješkama 10 s proredom 1. Tekst treba biti poravnat te treba voditi računa da se uklone suvišne bjeline.

Koriste se sljedeći “navodnici” i ‘polunavodnici’, a osobito treba izbjegavati suvišna isticanja (kosa i masna slova, podcrtavanje, verzal), pogotovo u kombinaciji s navodnicima (dakle nikako ne “navodnici”). Latinski izrazi i kratice uvijek se pišu kosim slovima (sui generis, infra, op. cit., ibid.), a mogu i riječi iz drugih stranih jezika ako se ne ističu na koji drugi način. Brojke koje označavaju bilješke nikada nisu ukošene i, ako su na kraju rečenice, dolaze iza točke. Treba paziti da se ne ukosi interpunkcija iza riječi, sintagme ili rečenice koju se želi istaknuti (npr. zagrade).

Uz cjelovite podatke o literaturi koji se navode u u podrubnim bilješkama (fusnotama), na kraju rada objavljuje se i popis literature.

 

Podaci o literaturi navode se u bilješkama prema sljedećim pravilima.

Pri prvom navođenju daje se iscrpan opis bibliografske jedinice koji u pravilu sadržava ime/imena autora, naziv djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice na koju se upućuje. Za sve vrste publikacija navodi se prezime pa inicijal imena autora (različiti autori odvajaju se točkom sa zarezom), naziv djela piše se kosim slovima (naslovi knjiga, članaka), a različiti podaci odvajaju se isključivo zarezima i navode uvijek istim redoslijedom. Ako se piše hrvatskim jezikom, gdje god je to moguće treba davati podatke na hrvatskome jeziku (npr. treba dati prednost str. nad p. (page), sv. nad Vol. (volume), br. nad n. (number) ili No i sl.), osim u slučaju uobičajenih latinskih kratica (ibid., op. cit., loc. cit., et al.

 

Primjeri:

 

  1. Knjige

Prvo navođenje:

Bačić, A.; Bačić, P., Legislature i parlamentarizam (ustavnopravna hrestomatija), Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007., str. 310.

 

Daljnje navođenje:

Kada se bilješke vezane uz isti izvor navode jedna za drugom, koristi se oznaka ibidem, skraćeno ibid. („na istom mjestu“, „isto“). Uz kraticu Ibid., navodi se i broj stranice koja se citira.

1Bačić, A.; Bačić, P., Legislature i parlamentarizam (ustavnopravna hrestomatija), Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007., str. 310.

2Ibid., str. 320.

 

Ako se isto djelo s istim stranicama nastavlja neposredno, koristi se latinski izraz loc. cit. (loco citato, na citiranom mjestu).

1 Hrabar, D.; Hlača, N.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Majstorović, I.; Čulo Margaletić, A.; Šimović, I., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2021., str. 120.

2Loc. cit.

 

Prilikom ostalih navođenja, ako se ne može upotrijebiti ibid. s brojem stranice ili loc. cit., onda se obvezno poziva na bilješku u kojoj je prvo navođenje. Pri tom se navodi samo prezime autora, a ako ih je više od troje, onda samo prezime prvog autora i kratica et al.

 

Hrabar, D. et al., op. cit. u bilj. 180, str. 125.

 

  1. Članci u časopisima

Prvo navođenje:

Bilić, A., Utjecaj COVID-potvrda na pravo na rad i radnopravni status radnika u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 59, 3/2022, str. 539.

 

Ostala navođenja (prema navedenim pravilima):

Bilić, op. cit. u bilj. 15, str. 541.

 

Ako se u istoj bilješci prvi put navodi više različitih djela istog autora, onda se to citira na sljedeći način:

Bilić, Utjecaj…, op. cit. u bilj. 15, str. 538.

 

  1. Mrežni izvori

 

Mrežni izvori podliježu svim navedenim pravilima. Navodi se ime autora i naslov članka ili ime mrežne stranice, poveznica na mrežnu stranicu te datum pristupa izvoru.. Mrežna se poveznica ne ističe ni na koji način.

Godišnje izvješće o migracijama i azilu za 2020. za Hrvatsku, Nacionalno izvješće (II. dio), lipanj 2021., str. 33, https://emn.gov.hr/emn-publikacije/ emn-izvjesca/godisnje-izvjesce-o-migracijama-i-azilu-za-2020-za-hrvatsku/637, 5. lipnja 2022.

 

Ako se pak u glavnom tekstu navodi o čemu je riječ, onda u bilješci može biti samo:

Usp.https://www.pledgesports.org/2020/01/most-followed-football-clubs-on-socialmedia/, 26. veljače 2022.

 

  1. Pravni akti

 

Nazivi akata ne pišu se kosim slovima. Kada se zakon spominje prvi put u tekstu, treba navesti puno ime zakona i službenog glasila u kojem je objavljen, a kasnije se mogu koristiti uobičajene kratice, uz naznaku kratice u prvoj bilješci u kojoj se spominje propis  (dalje u tekstu).

Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019,  80/2022 (dalje u tekstu: ZKP)

 

Čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine – Međunarodni ugovori, br, 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003., 9/2005., 1/2006, 2/2010, 13/2017 (dalje u tekstu: EKLJP)

 

Ista pravila vrijede i za europske propise:

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19. 7. 2016. (dalje u tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164)

 

Popis literature

Svi izvori korišteni u radu trebaju biti navedeni u popisu literature na kraju rada te poredani i numerirani po abecednom redu prezimena autora (ili prvog autora). Izvore treba podijeliti prema sljedećim kategorijama: Knjige i članci, Pravni propisi, Sudska praksa, Mrežni izvori.  Za članke u časopisu potrebno je u popisu literature navesti prvu i zadnju stranicu članka.

Pravni fakultet u Splitu započinje s radom u akademskoj godini 1961/1962., a već 1963. godine objavljuje svoju prvu znanstvenu publikaciju Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. Zbornik radova bez prekida izlazi i danas pod istim naslovom. Prvi redakcijski odbor sastojao se je od pet članova: prof. dr. Zdenko Vajner, prof. dr. Božidar Jovanović, dr. Živko Anzulović, Srđan Vrcan, a glavni i odgovorni urednik bio je prof. Drago Krndija.

 

Prvi broj Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu otisnut 1963. godine pojavio se je osamdeset godina poslije prestanka izlaženja časopisa „Pravo“ koji je izlazio u Splitu sve do 30. travnja 1883. U tom smislu Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu nastavlja bogatu pravničku tradiciju koja je započeta još 1851. godine kada je u Zadru tiskan najstariji pravni časopis na slavenskom jugu pod nazivom „Pravdonoša“.

 

Zbornik je s vremenom stekao ugled vrlo vrijedne publikacije, i to ne samo među znanstvenicima nego i praktičarima koji su i sami svojim raznovrsnim prilozima značajno doprinjeli kvaliteti i zanimljivosti Zbornika.

 

Zbornik radova Pravnog fakultet u Splitu od godišta 32 (1995) broj 1-2 po prvi put uređuje međunarodno uredništvo, a časopis se referira u stranim publikacijama: ”Index to foreign Legal Periodicals” i ”Current Legal Theory”. Od 2008. godine Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu uključen je i u domaću bazu ”Hrčak”.

HRČAK
https://hrcak.srce.hr/zbornik-radova-pfs

ISSN 0584-9063 (Tisak)
ISSN 1847-0459 (Online)

Ključni naslov: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (Online)
Skraćeni ključni naslov: Zb. rad. Prav. fak. Splitu (Online)

Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons
Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna
.

Sadržaj

Nenad Đurđević
Uticaj Rodčenkov antidoping zakona na harmonizaciju borbe protiv dopinga u sportu na svetskom nivou

Hrvoje Kačer, Karla Gea Marcan, Dino Marcan
Crveni karton za Novaka Đokovića, (barem) žuti za državu Australiju

Suzana Kraljić, Katja Drnovšek
Gender determination in sport

Damir Primorac, Maja Pilić
Kaznenopravni izazovi razvoja e-sporta

Maja Proso
Građanskopravni aspekt utjecaja elektroničkih publikacija, digitalnih i društvenih medija na sport

Šime Jozipović
Poticanje amaterskog sporta kroz porezni sustav: komparativna analiza poreznih olakšica za sportaše amatere u SAD-u, Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Hrvatskoj

Tone Jagodic, Zlatko Mateša
Specific characteristics of sponsorship contract

Dean Rahan
Specifične (uzgredne) ugovorne odredbe kod ugovora profesionalnih košarkaša u odnosu na FIBA Book 3 Interna Pravila i Bylaws Euroleague – „letter of clearance“ i „buy out agreement“

Anna-Maria Getoš Kalac, Dalia Pribisalić, Petra Šprem
First findings from the Balkan Homicide Study: introducing a genuine violence classification system

Dragana Bjelić Gaćeša, Marija Milošević, Predrag Zima
Selected issues of abuse of rights in the tax system of the Republic of Croatia

Jasmina Džinić, Iva Lopižić
Novo uređenje upravnog i inspekcijskog nadzora u hrvatskoj državnoj upravi – problemi i otvorena pitanja

Azem Hajdari, Egzonis Hajdari
Confiscation of unlawfully acquired assets, with special emphasis on Kosovo

PRIKAZI

Duško Lozina
Jakša Barbić (Ur.)
Službe od općeg interesa u pravu i politici Europske unije i njihov utjecaj na Republiku Hrvatsku
HAZU; Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Zagreb, 2021.

Mia Bašić
Stjepan Lapenda
Martirij Bošnjaka na prostorima Zapadnog Balkana 1876.-1914.
Udruga Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, Ogranak grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Kulturnim društvom Bošnjaka „Preporod-Split“, siječanj 2021.

Mirko Klarić
Decentralization and Sub-Municipal Government in South- Eastern European Countries

Hana Šarkinović-Köse
Vijek ustavnog sudstva u Europi

PRIKAZI

OSTALO

Duško Lozina i Josipa Jagnjić

Razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj

Miodrag Mićović

Preduzetnici u sportu

Suzana Kraljić, Katja Drnovšek

Ombudsman za prava sportaša – primjer Slovenije

PRIKAZI
Duško Lozina, Katarina Jurčević

Hrvatska lokalna samouprava na primjeru grada Splita

Albulena Hajdari, Anera Alishani

Smuggling of goods

Marija Markus Klarić, Dubravko Klarić

Ovisnost o drogama kao kriminogeni čimbenik

Jozo Čizmić

Prigovori i problemi kod sudsko-medicinskog vještačenja

Nina Mišić Radanović

Povijest pravne odgovornosti liječnika

Tone Jagodic, Zlatko Mateša

The position of an athlete in sponsorship contacts regarding Olympic games

Suzana Kraljić, Miha Šepec, Katja Drnovšek

Developments of sports law in the Republic of Slovenia

Jacques Caillosse

L’ affaire Nicolo (Conseil d’État, Assemblée, 20 octobre 1989).- Analyse d’un « revirement » de jurisprudence

Frane Staničić, Bosiljka Britvić Vetma

Primjena direktive o uslugama u sustavu visokog obrazovanja

Doc. dr. sc. Blanka Kačer

Collatio bonorum

dr. Tone Jagodic / dr. Zlatko Mateša

The legal aspects of ambush marketing

prof. dr. sc. Nenad Ðurđević

Zaštita dece u sportu

prof. dr. sc. Miodrag Mićović
Mr. sc. Damir Juras / Prof. dr. sc. Duško Lozina

Teorijski pristupi o područnoj (regionalnoj) samoupravi u Republici Hrvatskoj

Jean-Michel Lemoyne de Forges

La déconcentration administrative

Benoît Plessix
Akademik Arsen Bačić / Prof. dr. sc. Petar Bačić
Doc. dr. sc. Dario Ðerđa / Doc. dr. sc. Boris Ljubanović
Mr. sc. Bosiljka Britvić Vetma / Marko Turudić

Uloga stranke u upravnom djelovanju javnopravnih tijela

Zrinka Erent Sunko / Izv. prof. dr. sc. Vilma Pezelj / Izv. prof. dr. sc. Žaklina Harašić
Izv. prof. dr. sc. Vilma Pezelj / Marija Štambuk Šunjić, dipl. iur.

Pravni položaj žene prema srednjovjekovnom Korčulanskom statutu

Ivana Jerkić / Prof. dr. sc. Duško Lozina

Refleksije o lokalnoj hrvatskoj samoupravi

dr. Tone Jagodic / Dr. sc. Zlatko Mateša

Osnovni elementi ugovora o sponzoriranju u sportu

prof. dr. sc. Miodrag Mićović
Vrhunski sport
Prof. dr. sc. Hrvoje Kačer / Doc. dr. sc. Blanka Kačer

(Neke) pravne dvojbe u svezi dopinga

Izv. prof. dr. sc. Ines Medić
Pravni i ekonomski aspekti Pravila UEFA-e o licenciranju klubova i financijskom fair playu

Izv. prof. dr. sc. Žaklina Harašić

Negotiorum gestio: teorijskopravna analiza

Jean-Michel Lemoyne de Forges

Francuska koncepcija javnog službovanja

Marko Turudić / Izv. prof. dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma

Radiofrekvencijski spektar kao dobro od javnog interesa

Doc. dr. sc. Ratko Brnabić / Doc. dr. sc. Marko Ivkošić
Odgovornost članova upravljačke strukture za porezni dug trgovačkih društava kapitala
Nataša Zunić Kovačević / Mr. sc. Marko Šikić

Upravnopravni pojam zastare s posebnim osvrtom na zastaru u poreznom pravu

Sve prijašnja izdanja zbornika radova Pravnog fakulteta u splitu pogledajte na

https://hrcak.srce.hr/zbornik-radova-pfs